Srijeda, 25 Studeni 2015 10:25

Koruptivnom maglom obavijen jug

Članak originalno objavljen na stranicama Eko odreda Rab 12.12.2015.

Prije 5 godina SDP-ovci su zamislili i danas praktički izgurali do kraja potpuno uništenje juga otoka Raba, uz blagoslov i prešućivanje svih vijećnika, tadašnjih i današnjih, lijevih i desnih. Ucrtana je tako već 2011. godine luka Pudarica, projekt Aerodroma još visi u zraku, investicija radne zona je propala, ali milijuni kuna poreznih obveznika su netragom nestali. Odlagalište otpada je stvoreno, a vidimo i da je kamenolom već tada bio ucrtan (doduše na malo sjevernijoj na lokaciji). Naši bi turisti uistinu imali puno znamenitosti po jugu za obići. Ono što je obećano prije 5 godina, a čemu je kumovala janjetina u nekom restoranu uz more treba se ispoštovati, makar i bez obveznih zakonskih dozvola. Obećano - ispunjeno!

 U priopćenju za medije iz listopada 2015.

"Radove na uređenju infrastrukture u RZ Mišnjak ugovoreni su u III/2013. godine. Zadnja privremena situacija ispostavljena je u IV/2014, a od ugovorenih 21,3 izvedeno je 8,8 mil. kuna.

U travnju 2014. od strane gradonačelnice Grada Raba Rosanda Krstinić Gušćić izdan je nalog o privremenoj obustavi radova do srpnja 2014., a u kolovozu je donijela zaključak o prekidu radova do daljnjega (dok se ne osiguraju potrebna sredstva za dovršetak projekta, a koja nisu nikada ni osigurana čime je projekt zaustavljen).

Vrijednost izvedenih radova u 2014. godini iznosi 1,8 mil. kuna.

U financiranju projekta sudjelovalo je Ministarstvo poduzetništva i obrta s iznosom od 916.000,00 kn, uz uvjet da se radovi u cijelosti dovrše do ugovorenog roka. Produljenje roka je od strane Ministarstva jednom odobreno, ali ne i drugi put pa postoji mogućnost obveze povrata većeg dijela (cca 700.000,00 kn) dodijeljenog novca.

Iz navedenog je lako zaključiti tko je i kada zaustavio radove, ali osim toga postavlja se i pitanje kako se upće smijelo ugovoriti radove bez da su proračunom osigurani novci za njihovo plaćanje."

Ono što mene muči je kako i zašto je kamen završio u državnom vlasništvu ako je izvađen na onim česticama koje su u vlasništvu Grada i zašto se Grad Rab veseli onim 2 milijuna kuna od DUUDI-a, ako će morati vraćati 700 000 kuna dodijeljenog novca. A to možda nije ni sve. To je pitanje na koje ću jednoga dana odgovor potražiti na mjestu kamo ne volim postavljati pitanja, a uostalom rijetko ih i dobijem.

No, vratimo su na prosinac 2013. godine, na VII. sjednicu GV, na kojoj je Grad Rab (odnosno tadašnja gradonačelnica RKG) tražila dopuštenje od GV za dodatno zaduženje od 12.660.000,00 kuna, a za dovršetak radne zone.

Tadašnji i trenutni predsjednik Gradskog vijeća Ž. Peran problematizirao je financiranje izgradnje radne zone:

"Radi javnosti, predsjednik napominje da su ukupni troškovi izgradnje poslovne zone Mišnjak cca 28.500.000,00 kuna ili 324 kune po m². Do sada je 11 proteklih godina utrošeno svega 25% procijenjenog iznosa investicije ili 7.147.500,00 kuna od kojeg je iznosa Država dala 4.500.000,00 kuna, PGŽ 845.500,00 kuna, a Grad Rab svega 1.802.000,00 kuna (opa. brojevi se ne podudaraju čitavo vrijeme). Predsjednik Gradskog vijeća je sa žaljenjem konstatirao da je u posljednje 4 godine Grad Rab, kojem je na čelu bio gradonačelnik Zdenko Antešić, te sadašnja gradonačelnica, tada u svojstvu zamjenice gradonačelnika, jako malo ulagao u radnu zonu, te nisu poduzete sve potrebne mjere kako bi se radna zona završila i stavila u funkciju. Predsjednik nastavno podsjeća da je koalicija kojoj je na čelu sada gradonačelnica pred izbore 2009. godine u svom pisanom programu obećala mještanima Grada završetak radne zone Mišnjak do kraja mandata 2013. godine, tražeći od birača povjerenje, stoga sada čudi što za navodni završetak radne zone od vladajuće koalicije u Gradskom vijeću gradonačelnica traži odobrenje da se Grad Rab kreditno dugoročno zaduži u iznosu od 12.660.000,00 kuna, kao što je i prikazano u prijedlogu Konsolidiranog proračuna za 2014. godinu. Slijedom navedenog predsjednik Gradskog vijeća Željko Peran pita gradonačelnicu zašto to pravo dugoročnog zaduživanja nije iskoristila u prethodnom mandatu kada je imala većinu u Gradskom vijeću, razlog više što je u poslovnu zonu od strane Grada Raba u svih 11 godina utrošeno svega minornih 1.802.000,00 kuna. Isto tako, predsjednik navodi da vladajućoj koaliciji nije jasan izračun troškova jer sa sada uloženim u radnu zonu, te od strane gradonačelnice traženim zaduženjem ne dolazimo do sveukupne vrijednosti radova radne zone od cca 28.500.000,00 kuna kako je to u izvješćima prikazano već do iznosa od 19.974.500,00 kuna što znači da bi za završetak investicija pored narečenog zaduženja trebalo još osigurati 8.752.000,00 kuna stoga moli da gradonačelnica to dodatno pojasni.

Gradonačelnica ROSANDA KRSTINIĆ- GUŠĆIĆ podsjeća da su aktivnosti na Radnoj zoni Mišnjak započele 2002. godine, u međuvremenu su mandate odrađivali drugi gradonačelnici i predsjednici Gradskog vijeća, a Grad je zaključno sa 2012. godinom otplaćivao dugoročni kredit od 10.000.000,00 kuna. Izvođenje radova je započelo 2013. godine s tim da se dio sredstava za izgradnju radne zone koristio od prodaje zemljišta na III. Padovi hotelskoj tvrtki Imperial, a da bi se osiguralo cca 28.000.000,00 kuna ili se mora svima podijeliti otkaze i u međuvremenu više od polovice od posebnih izvornih sredstava sukladno zakonu planirati samo za tu zonu ili se pored iznosa koji se dobio od prodaje zemljišta treba osigurati i određene transfere. Pored navedenog iznosa koji se dobio od Županije i od ministarstva u prethodnom periodu za pripremu dokumentacije u tekućoj godini, vezano za izgradnju Grad je od Županije dobio 360.000,00 kuna i cca 900.000,00 kuna od Ministarstva obrta. Pored toga Grad je aplicirao na druge natječaje tako da će se u 2014. godini dobiti vjerojatno određena značajna sredstva, ali opet to neće biti dovoljno da se zona završi.

U pripremi proračuna rečeno je da se određena sredstva mogu dobiti prodajom sirovine koja se iskorištava u radnoj zoni, a to je cca 2.000.000,00 kuna koje u prodaji mogu biti 4.000.000,00 kuna i od prodaje zemljišta u radnoj zoni. Vezano za eventualnu prodaju zemljišta gradonačelnica podsjeća da je Vijeće do sada više bilo sklono da se zemljište u zoni ne prodaje već da se daje u dugoročni najam, a inače do sada je samo jedan poduzetnik zainteresiranim za kupnju svi drugi su zainteresirani za dugoročni najam. S obzirom na rečeno radna zona ne može biti završena u kratkom roku, moguće je u dogovoru sa izvođačem radova napraviti maksimum do slijedeće turističke sezone, a ukoliko se dugoročno zaduživanje ne realizira i ako se ne dogodi prikupljanje značajnih sredstava za radnu zonu iz drugih izvora radovi na radnoj zoni će se morati privremeno zaustaviti ili riješiti samo nekoliko platoa. Gradonačelnica ima želju da radnu zonu stavi u funkciju s obzirom da ima zainteresiranih poduzetnika, a spominjanje proteklih godina, bivših gradonačelnika, njenih predizborni program gradonačelnici više liči na predizbornu kampanju nego na aktualni sat, uz napomenu da se osobno nema vremena baviti tim stvarima i ne zamjera svojim prethodnicima koji nisu do kraja uspjeli realizirati svoje programe jer u našoj zemlji situacija oko sigurne financijske konstrukcije nije uvijek točna.

Na kraju je gradonačelnica izrazila očekivanje da će Grad za radnu zonu u 2014. godini dobiti još cca 3.000.000,00 kuna od nadležnog ministarstva, pripremljen je projekt za apliciranje na sredstva EU fondova, te je još jednom izrazila želju da se predmetna investicija završi."

Na konkretna pitanja, u ustaljenoj praksi tadašnje izvršne vlasti, ništa konkretno, provjerljivo i iskreno nije rečeno. Mogli bi, trebali, htjeli bi... Laprdanje bez analiza i bez papira. Ali neosporna činjenica jest da je Grad Rab prodao svoju imovinu za 8 milijuna kuna, a da se najveći dio dobivenog novca nije utrošio na radnu zonu već se rasprčkao na prezentacije, financiranje uhljebničkog kadra i ostale gluposti, a u svrhu zadržavanja vlasti. Neosporna je činjenica i da je državna revizija izvršila reviziju poslovnih zona na području PGŽ-a, a njihovi brojevi, s obzirom da brojevi ne lažu, ne poklapaju se sa gore izrečenima.

Državna revizija od 13.01-11.10.2014.god. vrši reviziju svih radnih zona pa tako i radne zone Mišnjak. U svom izvješću navodi da prema podacima prikupljenima od JLS Grada Raba ulaganja za radnu zonu od 2004. do 2013. bila su ukupno 12.038.929,00 kn.Grad je uložio 5.630.672,00 kn, Županija 1.393.075,00 kn, Republika Hrvatska (Ministarstva) 5.015.182,00 kn! Radna zona nije u funkciji ali je zastrašujući podatak da je novac potrošen i to preko 12 milijuna kn (preko milijun kn/ha), a nije otvoreno niti jedno jedino obećano radno mjesto. Ne samo to, nego je Grad Rab izvukao najkraću slamku pri dijeljenju profita od izvađenog kamena. Sad, ili je tadašnja vlast financijski zasvagda potopila projekt poslovne zone ili su državnoj reviziji dani krivi podaci, odnosno svjesno je slagana državna agencija.

Vratimo se još dalje, u 2010. kada se pripremaju "temelji" za poslovnu zonu. U prilogu na dnu pronaći ćete “Izvješće o ostvarenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2010. godinu” gdje je navedeno kako je za gradnju ceste radne zone potrošeno 451 936,00 kn, a energetiku 800 000,00. Skoro dakle, 1 300 000,00 kn za dvjesto metara asfalta i stavljanje struje u zemlju. Prava sitnica.

Pitanje kamena se tako spominjalo na sjednici, ali nitko se nije opterećivao gdje će se izvađeni materijal, koji se bude dobio ravnanjem terena, uskladištiti, niti ako Radna zona Mišnjak ima sve potrebne dozvole za gradnju. Radovi na radnoj zoni počeli su se sitno odvijati tijekom 2013. godine, a pravi radovi započeli su u 2014. godini. Međutim tek danas dolazimo do važnog saznanja - da se radna zona počela graditi ilegalno, odnosno nije imala relevantne dozvole!

  1. ožujka 2014. tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a, u svezi predmeta Potrebe provođenja Glavne ocjene za zahvat "izgradnje kompletne ceste, dovođenja električne enerigije i vode, izgradnje odvodnje, telefonije i dr. te ravnjanja platoa u obuhvatu radne zone Mišnjak", dostavlja mišnjenje kako zbog mogućnosti značajnog utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže predlažu provođenje Glavne ocjene zahvata (prilog na dnu).
  2. ožujka 2014., postupajući po mišljenju DZZP, Upravni odsjek za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša izdaje rješenje kojem nositelju zahvata, što je Grad Rab, nalaže da za navedeni zahvat provede Glavnu ocjenu zahvata. Rješenje se dostavlja Gradu Rabu, tadašnjoj gradonačelnici RKG, a na znanje Ministarstvu zaštite okoliša i prirode odnosno Inspekciji zaštite okoliša (istoj inspekciji koja provodi trenutni postupak istrage vezan za kamenolom).

Na naš upit poslan 08.12.2015. Gradu Rabu, da li je postupio po Rješenju Upravnog odjela i napravio Glavnu ocjenu zahvata, odgovor još nismo dobili, ali neslužbeno doznajemo kako Glavna ocjena, što je bio preduvjet za početak radova, nije napravljena. Time se dovodi u pitanje zakonitost izdane Građevinske dozvole.

Da li je Grad Rab prekršio zakon, odnosno nije ispoštovao Rješenje nadležne službe te je suprotno Zakonu započeo s radovima na radnoj zoni? 

Što se rodi grdo ni vrijeme ne ispravi, a sve ono što se veže na radnu zonu jednakog je karaktera - grdo, protuzakonito i pogubno - radna zona, odlagalište otpada i kamenolom. Čitav Mišnjak postao je grotlo nezakonja i ekocida. Žao mi je da aktualna vlast nije poslušala savjete da se krene s raskrinkavanjem ljudi koji su upropastili jug otoka. Umjesto da otkrivaju vjerojatni kriminal oni su se upustili u mutnu priču prikrivanja i ignoriranja problema. Bojim se da će dugoročna ekološka, etička i financijska šteta, za Grad Rab, a time posredno i neposredno nas građane, biti teško probavljiva. 

Da se od početka radilo po zakonu, transparentno i u interesu ljudi, danas je poslovna zona mogla raditi, okolnim krajolikom su mogle šetati ovce, a mnogobrojni planinari promatrati prirodu i rijetke ptice na kojima je Rab mogao graditi turističku priču dok bi naši ljudi ostvarivali prihode u zoni. Sad nema ni jednog, ni drugog ni trećeg. U Gradskom vijeću ima i Barbaćana, i planinara, i ljudi kojima su puna usta hvale kako su veliki legalisti i zaštitnici prirodnih dobara Raba. Snažni na jezičini, ali slabašni u primjeni.

Rješenja Inspekcije zaštite okoliša i rudarske inspekcije Ministarstva gospodarstva nisu još uvijek dobivena iako je prošlo gotovo dva mjeseca od slanja prijave. Rudarska inspekcija pokušala je odvratiti pozornost od kamenoloma i DUUDI-a šaljući neistinitu obavijest (čak ne rješenje) čiji sadržaj dovodi u sumnju da inspektor nije niti bio na terenskom izvidu.

I dok jedna državna agencija nevješto pokriva odluku druge, dok nitko ni ne kontaktira istražne organe od službenih tijela, dok se štiti odluka DUUDI-a, dok Grad Rab mučki šuti - tone i tone kamena nestaju sa otoka.
Ovo je poraz svih vlasti na otoku od 2002-2015.g. Poraz za poduzetništvo, zapošljavanje, standard građana. Ono za što su vlasti ustvari ”brinule”, za njih je izvanredno. Ne, novac nije ispario, velika je vjerojatnost da je završio u rukama kojekakvih činovnika, malih i velikih političara, a i njhovih jataka, kvazi-privatnika. 

PS:

Prema nalazu Državne revizije: 

Primorsko-goranska županija

Planirano je u 31 gradu i općini osnivanje 81 poslovne zone, a potkraj 2013. u funkciji ih je bilo 40 (49%). U njihov razvoj uloženo je 427,5 milijuna kuna. U njima posluju 382 poduzetnika, od kojih se 38 posto bavi proizvodnjom, a zapošljavaju 7905 radnika. Uz njih, u zonama je i 91 neaktivni poduzetnik. Uvjerljivo po rezultatima odskače Industrijska zona Kukuljanovo u Bakru s 150 tvrtki i 3342 zaposlena. Među 41 zonom u ovoj županiji koja nije stavljena u funkciju u njih 16 su lokalne vlasti investirale u pokretanje ukupno 38 milijuna kuna. Najveći iznos pritom je uložen u radnu zonu Mišnjak u Rabu, 13 milijuna, za koju je odluka o osnivanju donesena još 2002. godine.

Pročitano 940 puta

000 32

Naš team

nlo with script

Kontaktirajte nas: lukagrguric@gmail.com (nositelj liste)

Članovi "Nezavisne liste Ostanak - Rab" su nestranački, nezavisni, slobodoumni i dobronamjerni građani otoka Raba koji žele idejama, znanjem i iskustvom pridonijeti napretku svoje životne sredine.

Otok Rab zapao je u probleme raznih podrijetla i ozbiljnih posljedica, stoga se nekolicina principijelnih ljudi udružila u zajedničku listu kao političku platformu kojom će pokušati svrgnuti lokalnu stranačko-rodjačko-klijentelističku mašineriju, a koja nas vodi u ekonomsku i ekološku propast.

Mi smo ljudi koji neće više stajati sa strane dok nam lokalni "šerifi", diletantski političari i samoproglašeni menadžeri remete svakodnevicu, upropaštavaju perspektivu, sabotiraju inicijative i poklanjaju vrijedna otočna bogatstva raznim interesnim lobijima.