Ponedjeljak, 03 Travanj 2017 10:18

Cjelokupna izmjena komunalnog pravilnika

Iako geomorfološke i antropološke osobitosti kazuju da su otočna mjesta zapravo sela, otok ima administrativni status Grada, pa se prema svemu sudeći, komunalni red dobio kopiranjem pravilnika nekog gradskog centra. Jer kako inače objasniti šture propise koji nimalo ne uvažavaju mjesne prirodne, društvene, povijesne i tradicijske osobitosti, kao što ne propisuju ni alate njihove zaštite.

Rukovodioc si umislio da je otok velegrad pa tome podredio stil života i pravila ponašanja. A ono što se ne uklapa u takvu lažnu sliku bezbrižnog suvremenog života, postane žrtvom represije i zabrane.

Komunalni pravilnik je školski primjer jednodimenzionalnog pogleda na stvari koje su kompleksna problematika, a koja zahtijeva istančan pristup, poznavanje lokalnih gradskih ili ruralnih zakonitosti i životnih prilika te stručnu podlogu poduprtu sposobnim kadrom. Kao da je pravljen reda radi, bez aplikacije pozitivnih primjera mjesta sličnih značajki, bez uzimanja u obzir potreba mještana, bez konzultacija s poznavateljima koji bi predali prijedloge o npr. kontroli i izgledu starogradske jezgre, raspolaganju javnim površinama, uređenju privatnih…

Primjerice, u pogledu držanja stoke i domaćih životinja, pravilnom skrbi i stvaranjem primjerenih uvjeta životinjama, a uz primjenu suvremenih tehnologija i saznanja, izgrađuje se kvalitetno i tolerantno životno okruženje i za ljude. Zabrane i nametanje tuđe volje, zakonima i djelima, najgora su solucija kojom se samo stvara revolt i nesloga u zajednici. A to se onda projicira na druge aspekte života.

Možemo na prste ruke nabrojati kuće gdje je minimalna udaljenost od drugog stambenog objekta stotinu metara, još manje gdje je 50 od kategorizirane prometnice (što su ograničenja koje komunalni red propisuje tj. zabranjuje držanje domaćih životinja). Nema svatko zemlje na Frugi niti je normalno tražiti da svakodnevno ljudi do tamo dopremaju „lokanje“. Deložiranjem životinja iz blizine kuća, instantno se upropaštava seosko domaćinstvo. A to blokira razvoj niza alternativnih tj. atraktivnih gospodarskih aktivnosti i ponude – seoski turizam, preradu mlijeka, proizvodnju sira, mesa i suhomesnatih proizvoda (kada ste zadnji put jeli rapski pršut ili sir?), pa čak izradu suvenira i sekundarnih proizvoda (glazbalo „mih“ kao autohtoni rapski suvenir?). 

Status grada koristi se kao argument da se držanje životinja i dalje onemogućava na otoku, ali kakve veze imaju Mundanije ili Kampor imaju s Gradom? Značajno udaljavanje domaćih životinja i poljoprivrednih površina od naselja demotivira ljude da putuju jer troše vrijeme i novac koji ne mogu kompenzirati kroz tu malu proizvodnju za vlastite potrebe. Eko imanja, rančevi i OPG-ovi manjih površina budućnost su turističke ponude u EU, ali očito ne i naše. Krave, kokoši, konji i svinje sasvim su normalan prizor u predgrađima Njemačke, Austrije, Švicarske, Poljske, Franscuske (...) ali mi smo ovdje, čini se, jako tankoga nosa!

Dakako da je neprihvatljivo da naše štale, "garme i mošuni" budu građeni bez imalo pažnje prema estetici prostora - od azbestnih ploča, "ruzinavih" armiranih ograda ili da su mini odlagališta otpada, ali upravo u takvim slučajevima treba nastupiti komunalni redar i pravilnik koji trebaju jasno zadati okvire za čuvanje i uređenje, a provođenje pratiti ili sankcionirati nepoštivanje. Nekvalitetan život životinja, loše stanje prostora ili nehumani uvjeti držanja također su jasno propisani ovakvim i ostalim pravilnicima Ministarstva poljoprivrede pa se može napraviti reda. Ali najgore što možemo učiniti je implementirati i provoditi isključivu zabranu - pa onoga koji ne drži do svojih životinja strpati u isti koš s onime koji bi napravio idilično seosko imanje s egzotičnim životinjama i ambijentom. 

Komunalni red već godinama nije mijenjan, posljednja izmjena je bila 2008, dok je osnovni dokument iz 2003.! U međuvremenu se promijenilo i donijelo nove zakone koji nisu integrirani u pravilnik pa se užasi u krajoliku ne mogu ni staviti pod nadzor, čak kada bi bilo dobre volje (koje trenutno očigledno nema). 

Stanje površina uz prometnice, izgled starogradske jezgre, način gradnje jednostavnih građevina, postupanja u prostoru... sve su to točke interesa koje bi komunalnim pravilnikom trebalo bolje definirati i zaštiti jer je to osnovni dokument kojim se brinemo za stanje našeg zavičaja, koji ima dalekosežni utjecaj na živote građana - pozitivan kada se primjenjuje a dobro je pisan/koncipiran, ili negativne u suprotnome (kao sada).

 

Pročitano 1433 puta

Newsletter

000 32

Naš team

nlo with script

Kontaktirajte nas: lukagrguric@gmail.com (nositelj liste)

Članovi "Nezavisne liste Ostanak - Rab" su nestranački, nezavisni, slobodoumni i dobronamjerni građani otoka Raba koji žele idejama, znanjem i iskustvom pridonijeti napretku svoje životne sredine.

Otok Rab zapao je u probleme raznih podrijetla i ozbiljnih posljedica, stoga se nekolicina principijelnih ljudi udružila u zajedničku listu kao političku platformu kojom će pokušati svrgnuti lokalnu stranačko-rodjačko-klijentelističku mašineriju, a koja nas vodi u ekonomsku i ekološku propast.

Mi smo ljudi koji neće više stajati sa strane dok nam lokalni "šerifi", diletantski političari i samoproglašeni menadžeri remete svakodnevicu, upropaštavaju perspektivu, sabotiraju inicijative i poklanjaju vrijedna otočna bogatstva raznim interesnim lobijima.