Pod točkom 11. druge sjednice GVGR nalazi se Prijedlog odluke o davanju ovlaštenja gradonačelniku da zaključi Ugovor o kupoprodaji stana gosp. D. Matušanu. S obzirom da je sjednica zakazana za 16.8. odgođena do daljnjega tako je i rasprava o toj točki. Međutim, naš je stav već sada definiran. Ne ulazimo u pitanje kome je stan namijenjen i naši osobni stavovi nisu relevantni faktor u odluci. Vijećnici Nezavisne liste Ostanak nisu suglasni da se gradonačelniku da ovlaštenje za zaključenje predmetnog ugovora.
Dnevni red sadržavao je deset točaka, ali je dohranjen s dvije, tri dana pred sjednicu. Protiv te dvije glasali smo protiv jer su dodane u posljednji čas (kupoprodaja stana Dušku Matušanu i Ugovor o izgradnji širokopojasne infrastrukture) bez jedne jedine rečenice obrazloženja ubacivanja i bez dokumenata, u dnevni red za koji već tada nedostaje materijal za više od polovice točaka! Sjednica nije ni započela, a predsjednik vijeća dobacuje kako smo "jako napredni" (misleći na protivljenje ubacivanju druge točke). Čovjek na poziciji predsjednika vijeća (a inače i javni službenik na dosta društveno važnoj poziciji), bez obzira iz kojih političkih redova dolazi, trebao bi biti maksimalno objektivan, suzdržan i profesionalan. Nije na njemu da procjenjuje, uvjetuje i osuđuje, kao što nije na meni da procjenjujem njegov rad na otoku na kojemu je, eto, poljoprivreda i stočarstvo posve zamrla.
Pozitivno u planu gospodarenja otpadom Grada Raba jest što se uvidjelo da je Rabu potrebna sortirnica i kompostana, a ostalo je promašeno, skupocjeno, neizvedivo ili zastarjelo. Glavna okosnica ovoga plana je da treba provoditi informativno-izobrazne aktivnosti, a sve drugo kao dopuna ovoj točci. Pa komunalni redar i do sada je imao mjere nadzora odlaganja i obvezu prijavljivanja nepropisnog odbacivanja otpada pa to nisu činili. Naš komunalni odsjek je posve beskoristan i takav je već 20 godina. Odgovorni ljudi nikako da shvate da informativno-edukativnim akcijama ne mogu probuditi interes javnosti (koji je prvi uvjet uspješnog sustava upravljanja otpadom), pogotovo kad je taj interes splasnuo nakon što se proširilo saznanje da je otpad koji su vrijedno sortirali u konačnici završio na istom mjestu s ostalim miješanim otpadom. Vjera u institucije i komunalni sustav je narušena i ne može se odgovornost vraćati na građanina koji je u početku pokazao volju za suradnju. A to je samo vrh sante problema s otpadom, gdje ne funkcionira ni Grad, ni lokalna zajednica, ni Država.
Pod drugom točkom sjednice dnevnog reda GVGR je bila odluka o porezima Grada Raba. Naš je fokus bio, iskoristivši priliku razgovora o porezima takve naravi, da skrenemo pažnju na pitanje najavljenog poreza na nekretnine, a o kojemu se najviše i priča na ulici (jer nitko ljudima nije jednostavnim jezikom objasnio kako je porez koncipiran), posebice nakon poziva Grada za dostavu podataka o nekretninama koje će se oporezivati.
Samo tri dana prije 2. sjednice GVGR Gradonačelnik dostavlja prijedlog dopune dnevnog reda sjednice predsjedniku Gradskog vijeća (koji usput rečeno, nama ne odgovara na mailove) sa dvije točke.
Zakon o lokalnim porezima stupio je na snagu 1.1.2017. pa lokalna samouprava ima pravo na dodatne izvore prihoda sukladno zakonskome propisu. Načelno nismo protiv poreza ukoliko doprinose općem blagostanju, povećanju kvalitete života, poboljšanju javnih servisa i unapređenju javne infrastrukture, međutim svjedoci smo da se kontinuirano nameću i povećavaju porezi s raznih razina, a jedino što posljednjih godina jača su izdvajanja za birokratski aparat i zapošljavanje podobnika. U obrazloženju prijedloga odluke stoji da je "predstavničko tijelo dužno sukladno novome Zakonu donijeti Odluku o gradskim porezima. Ovim Zakonom ukinut je porez na tvrtku, te se od 1.1.2018. ukida porez na kuću za odmor stoga je Odluku o gradskim porezima prilagoditi Zakonu."
14. lipnja održana je konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Raba (u nastavku i budućim tekstovima GVGR). I već smo pronašli nekoliko vrlo bitnih zamjerki na funkcioniranje vijeća, tj. komunikaciju, dostavu materijala, suradnju, odnosno bolje rečeno - nedostatak istih! Na početku sjednice kratki govor je održao gradonačelnik Nikola Grgurić, koji je iskazao spremnost i želju za ugodnom budućom suradnjom sa svim vijećnicima, pa tako i vijećnicima oporbe. Ali, djelima je odmah nakon, signalizirano kako od te suradnje neće možda biti ništa. Njegove riječi, a vrijeme će pokazati koliko često, nisu bile iskrene.
Na Rabu je registrirano trenutno 7 286 osoba s pravom biranja na lokalnim izborima.
2009. na lokalnim izborima pravo glasa je imalo 7 509 birača. 2013-te godine pravo glasa je imalo 7 267 birača, a na izvanrednim izborima 2014. pravo glasa je imalo 7 393 birača. Dakle, u razdoblju od 2009. do 2013. broj birača je pao za 242 birača, da bi zatim, u godinu dana (na izvanrednim izborima 2014.) taj broj porastao za 126. Na posljednjim izborima 21.svibnja, broj birača je pak bio 7 286 tj. 107 manje od lokalnih izbora 2014. godine.
Po završetku radova na izgradnji centra, na granici između kolnika i parkirališta nije bilo zaštitne ograde te je preglednost prilikom izlaska na cestu s parkirališta bila dobra. Međutim, nakon toga dodana je debela žičana ograda koja priječi pogled, a lošoj situaciji doprinosi i reklamni totem.
Na lokalnim izborima u nedjelju, koalicija HDZ-HSS-RPS osvojila je većinu u Gradskom vijeću grada Raba sa 1 888 biračkih glasova (osam vijećničkih mjesta). Na drugome mjestu je koalicija SDP-HNS-PGS-HSU sa 1 367 glasova tj. 5 vijećničkih mjesta, a na trećemu Nezavisna lista grupe birača Luka Grgurić, mag.inf. (poznatiji kao NL Ostanak ili NLO) sa 491 glasova i dva vijećnička mjesta. Nezavisne liste grupe birača Zdenko Matijević, dipl.iur. i NL grupe birača Marko Sandalić nisu prešle izborni prag potreban za osvajanje mjesta i sudjelovanje u radu gradskog vijeća. Iako neki tvrde kako se radi o povijesnoj pobjedi HDZ-a, ako uđemo dublje u analizu brojeva unatrag 20-ak godina, stvari postaju malo drugačije. I jasnije.
Poštovani sugrađani,
prešli smo trnovit put pripremajući se lokalne izbore, a najteži je dio tek pred nama. Zahvalili bi se političkim strankama i ostalim nezavisnim listama koje sudjeluju na ovim lokalnim izborima na "fer prvom kolu političke lige". Nadamo se jednako dobrim odnosima u budućnosti, iako je teško nadati se mirnom vremenu u rapskim političkim vodama.
Članak originalno objavljen na stranicima Eko odreda Rab 26.11.2015.
Sredinom godine Rabljane je uzbunila informacija da se na području Mišnjaka odvijaju radovi eksploatacije kamene rudače i da je značaj dio područja pokraj postojeće Radne zone Mišnjak zahvaćen iskopima novijeg podrijetla.
Eko odred je snimio i kratki film koji pokazuje što se na području i oko Radne zone tijekom ljeta gospodnjeg 2015 događalo, a što je uključivalo kadrove ra(t)dne zone, ilegalnog odlagališta (koji se u međuvremenu nastavio širiti) te kamenoloma koji je nastao pokraj nje.
Članak originalno objavljen na stranicama Eko odreda Rab 12.12.2015.
Prije 5 godina SDP-ovci su zamislili i danas praktički izgurali do kraja potpuno uništenje juga otoka Raba, uz blagoslov i prešućivanje svih vijećnika, tadašnjih i današnjih, lijevih i desnih. Ucrtana je tako već 2011. godine luka Pudarica, projekt Aerodroma još visi u zraku, investicija radne zona je propala, ali milijuni kuna poreznih obveznika su netragom nestali. Odlagalište otpada je stvoreno, a vidimo i da je kamenolom već tada bio ucrtan (doduše na malo sjevernijoj na lokaciji). Naši bi turisti uistinu imali puno znamenitosti po jugu za obići. Ono što je obećano prije 5 godina, a čemu je kumovala janjetina u nekom restoranu uz more treba se ispoštovati, makar i bez obveznih zakonskih dozvola. Obećano - ispunjeno!
Članak originalno objavljen na stranicama Eko odreda Rab 1.8.2015.
Radna ili poslovna zona Mišnjak još je jedan unaprijed propali projekt u dugom nizu rapske esdepeovske hegemonije (na vlasti od 2000 do 2004, te iznova od 2008 do 2015) koja je zbog gluposti, privatnih uskih interesa i megalomanskih ideja trajno upropastila otok, ukrala mu budućnost (podsjetimo samo na prostorni plan iz 2004., kanalizacijski sustav, odnos prema D105 ili suludu ideju zračne luke). Projekt je obilježio nedostatak razvojne strategije, upumpavanje goleme svote novca u fiktivne radove i konstatno probijanje rokova. Tradicionalno, pred svake bi se lokalne izbore okupljali politički i gospodarski velemoćnici države i i otoka pa svečano otvarali radove po tko zna koji put i najavljivali dovršetak zone u najkraćem roku.
Članovi "Nezavisne liste Ostanak - Rab" su nestranački, nezavisni, slobodoumni i dobronamjerni građani otoka Raba koji žele idejama, znanjem i iskustvom pridonijeti napretku svoje životne sredine.
Otok Rab zapao je u probleme raznih podrijetla i ozbiljnih posljedica, stoga se nekolicina principijelnih ljudi udružila u zajedničku listu kao političku platformu kojom će pokušati svrgnuti lokalnu stranačko-rodjačko-klijentelističku mašineriju, a koja nas vodi u ekonomsku i ekološku propast.
Mi smo ljudi koji neće više stajati sa strane dok nam lokalni "šerifi", diletantski političari i samoproglašeni menadžeri remete svakodnevicu, upropaštavaju perspektivu, sabotiraju inicijative i poklanjaju vrijedna otočna bogatstva raznim interesnim lobijima.
