Ponedjeljak, 04 Studeni 2019 17:34

Zašto je paušal najgori oblik oporezivanja u turizmu

Pod četvrtom točkom prošle sjednice Gradskog vijeća našao se prijedlog Odluke o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu koji se odnosio na kampove, a odlukom se zadržao smiješno malen iznos, kao i kod privatnih iznajmljivača ranije.

Početkom godine na snagu je stupio pravilnik kojime je lokalnim samoupravama prepušteno samoodređivanje iznosa oporezivanja smještaja u turizmu - popularno nazvanim paušal. Kako se radilo o vrućem političkom krumpiru gotovo su sve samouprave u RH zadržali nizak iznos od oko 350 kn. Glasao sam za onodobni prijedlog odluke, ali sam svoj stav promijenio te sam na posljednjoj sjednici ipak ostao suzdržan, u iskušenju da čak glasam i protiv...

Paušal je oblik oporezivanja koji se u prisutnom obliku ne može pronaći u Europi. Samo je pitanje vremena kada će kao takav biti ukinut i implementiran klasičan sustav PDV-a, što bi bilo posve logično, a nakon toga sivu ekonomiju tretirati boljim sustavom nadzora i naplate. Prednost neobnašanja dužnosti u vlasti je što mogu biti iskren, bez kalkulacija o kojima mi ovisi radno mjesto - ljudima mogu reći istinu makar im ne odgovarala.

Mada je ideja spuštanja odluke na lokalne razine dobra zbog financijske održivosti lokalnih proračuna, paušal je krnji i neučinkovit sustav oporezivanja, sa aktualnim iznosima nedovoljan za osnovno održavanje komunalne infrastrukture, kamoli veće prijekopotrebne investicije. Paušal za privatne iznajmljivače je najniža stopa oporezivanja u RH iako je broj turističkih ležaja u 2018. prešao brojku od 600 000 sa tendencijom daljnjeg rasta! Otočani su zadovoljni ovakvim stanjem jer shvaćaju kako se radi o gotovo simboličnim iznosima, i nastaviti će ga uredno plaćati pri ovakvom obračunu - dobro ljudima, dobro državi koja barem ništo ušećeri (nema znanja i volje provoditi bolji nadzor).

Istovremeno se ignorira bitna činjenica da je ogroman broj rapskih objekata u vlasništvu ljudi koji ovdje nemaju stalno prebivalište, ali uredno koriste prednosti otoka, njegove infrastrukture i prirodne blagodati... Kada bi ti iznosi bili veći, isključivo rezervirani za našu zajednicu, logikom stvari – trebala bi biti i veća ulaganja u javna dobra i infrastrukturu (pod uvjetom da novac ne ide na uhljebljivanja i zabavu, Rab bio zbog velikog broja ležaja postao jedan od bogatijih otoka).

Izmjenama Pravilnika o oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu koje su stupile na snagu 1/19. paušal se plaća po mjestu prebivališta vlasnika objekta, a ne samog objekta. Vlasnik može raspolagati nizom nekretnina na moru, a plaćati paušal u mjestu prebivališta na kopnu. Gradu ili općini na moru prepuštena je pak briga o održavanju komunalne infrastrukture i ostalih troškova koji se generiraju na njihovom području. Primjerice, vlasnik objekta na Rabu, a sa prebivalištem u Sisku, plaćati će paušalni porez na dohodak po odluci Grada Raba, ali u proračun Grada Siska. Na prihod ostvaren poslovanjem u Rabu platit će porez za uređenje komunalnog sustava Siska. I to po odluci Raba. Naravno da će onda gradovi i općine izglasati najmanje moguće iznose – ne mogu opteretiti sugrađane realnim iznosom, kada će veliki dio novca ionako završiti u tuđem džepu…

Zašto nema revolta otočnih zajednica na ovako apsurdne propise? Ili bolje pitanje - zašto otoci, režući granu na kojoj sjede, dopuštaju kroz prostorne planove masovnu izgradnju vikendica i stambenih zgrada, od strane i za interes ljudi koji na otocima nemaju prebivalište? Ovakvo uspostavljeni sistem, koji pokriva interesne zone, bez realnog sagledavanja potreba i limita lokalnog prostora, je najgori oblik administrativno-pravno-prostorplanskog vandalizma.

Postavio sam pitanje Gradu koliko je građana Raba paušalista, ali i koliko je iznamljivača koji imaju objekte na Rabu za iznajmljivanje, a prebivalište van otoka te koliko smo ove godine prikupili novca, međutim čini se da Grad Rab ne raspolaže tim podatkom ili su podaci nedovoljni za pohvale.

„Porez na dohodak od iznajmljivanja postelja razrezuje i naplaćuje Porezna uprava stoga nemamo podatak koliko je iznajmljivača s područja Grada Raba i onih koji imaju prebivalište u drugoj JLS. Isto tako porez na dohodak se raspoređuje prema ključu tako da se u  proračun JLS uplaćuje 60% ukupnog iznosa.“

Koliki je dakle taj iznos kada se podvuče crta, ostaje nepoznanica (vjerojatno je mizerija), ali još me više iritira činjenica da Rab nema uvid u broj objekata čiji vlasnici nemaju prebivalište na Rabu. Ne zna Grad ni koliko je u stvarnosti izgrađenih objekata, nemaju registar vlastite imovine, nemaju uvid i kontrolu nad županijskim uredima prostornog planiranja, nemaju izravan pristup podacima porezne uprave...

Prve stvari koje bih utvrdio su sveobuhvatni registri imovine (kao priprema za neminovni porez na nekretnine), prebivališna i imovinska stanja građana, izvore i visine prihoda, uz redovito provociranje debila u Zagrebu da mijenjaju pravilnike, digitaliziraju i promrežavaju sve javne sustave i podatke kako bi lokalna samouprava imala kompletna saznanja. Sve kako bih kao javno tijelo imao prednost za adekvatno i pravedno oporezivanje. Ali to sam ja, dio manjine koja shvaća čemu porezi trebaju služiti...

Više od polovice otoka je bez kanalizacijske mreže (a prostorni plan dopušta dvostruko veću izgrađenost pri čemu se pri izdavanju građevinskih dozvola ne pazi na ograničenja postojeće infrastrukture!), mjesta nemaju javnu rasvjetu, luke su neuređene, sportskih i dječjih igrališta je malo i skromna su rekvizitima, plaže se simbolično uređuju, „sustav“ zbrinjavanja otpada doveo je do zatrpanosti smećem uz prometnice i prirodu, gubici vodovodnog sustava su gotovo 40%, ceste su nam (blago je reći) dotrajale, a najveći dio nema ni nogostup. Radnih mjesta nema, odnosno samo u javnom sektoru, isključivo putem stranačke i rodbinske pripadnosti. Javna je zaduženost prešla polovicu proračuna, pa se pitam kakva je perspektiva ovoga otoka? Tko može ovaj grad izdići iz ralja apsolutne nesposobnosti, moralne korumpiranost, gramzivosti, oportunizma i egoizma ključnih ljudi, ali i štetnih zakonskih propisa i ureda koji tome kumuju?

Pročitano 493 puta

Newsletter

000 32

Naš team

nlo with script

Kontaktirajte nas: lukagrguric@gmail.com (nositelj liste)

Članovi "Nezavisne liste Ostanak - Rab" su nestranački, nezavisni, slobodoumni i dobronamjerni građani otoka Raba koji žele idejama, znanjem i iskustvom pridonijeti napretku svoje životne sredine.

Otok Rab zapao je u probleme raznih podrijetla i ozbiljnih posljedica, stoga se nekolicina principijelnih ljudi udružila u zajedničku listu kao političku platformu kojom će pokušati svrgnuti lokalnu stranačko-rodjačko-klijentelističku mašineriju, a koja nas vodi u ekonomsku i ekološku propast.

Mi smo ljudi koji neće više stajati sa strane dok nam lokalni "šerifi", diletantski političari i samoproglašeni menadžeri remete svakodnevicu, upropaštavaju perspektivu, sabotiraju inicijative i poklanjaju vrijedna otočna bogatstva raznim interesnim lobijima.