Četvrtak, 23 Siječanj 2020 19:04

Logika velikih brojeva Poduzetničke zone Mišnjak

Tijekom božićnih blagdana objavljena je vesela vijest kako je investicijska trakavica na Mišnjaku u završnoj fazi te preostaje samo završna konferencija i revizija projekta. Konferencija je održana 14.1. sa relativno skromnom publikom sačinjenom uglavnom od djelatnika grada i komunalnih društava. Zainteresirani poduzetnici nisu se otimali za riječ, a jedinu konkretnu informaciju o cijenama dobili su od dogradonačelnika Deželjina kako će 5 godina biti oslobođeni komunalne naknade (i slijedeće tri godine nakon 50% naknade), uz poziv da za detalje i druge cijene hodočaste u općinu. 

Ali ovaj je tekst objektivna opservacija vezana uz financiranje poduzetničke zone - najskuplji i najdugovječniji projekt na otoku, provlačen kroz tri administracije, 9 godina (17 ako brojimo prve aktivnosti vezane uz radnu zonu).

Štetočina Antešić je 2011. prodao Imperialu brdo s mobilnim kućicama na Trećoj Padovi za 8 milijuna kuna, opravdanjem kako će se novac uložiti u dovršetak zone na Mišnjaku. Za prodaju u vijeću ruke dižu Ivica Lupić, Marijan Vidas, Berislav Dumić, Damir Matušan, Antun Ljoljo, Zdenko Faflja, Stanislav Peić i Miljenko Žigo. Nešto ranije iste godine prodao je i prostor Konobe Rab za 1,2 mil. kuna.

Te su financijske injekcije skromne ako proračunamo kolika se renta mogla ubrati kroz nekoliko desetaka godina bez prodaje, ili koliko bi kasnije Valamar bio spreman platiti... Građevinski radovi počeli su tek 2013. godine, pa se najveći dio novca nije niti utrošio na radnu zonu već se rasprčkao na prezentacije, financiranje uhljebničkog kadra i ostale gluposti, u svrhu zadržavanja vlasti.

2012. Antešić odlazi u Zagreb na poziciju zamjenika ministra prometa, a projekt dalje gura Rosanda Krstinić Guščić. Većina radova odrađena je 2013. i rane 2014. godine. Kamen koji se dobio poravnavanjem terena poklonjen je državi, da bi DUUDI 2015. objavio prodaju tog kamena, od čega je Gradu Rabu „velikodušno poklonjeno“ cca 2 milijuna kuna. Radovi su potpuno obustavljeni u travnju 2014. po odluci Rosande KG uslijed iscrpljivanja financijskih sredstava, a ubrzo (srećom koliko i nesrećom) nastupa smjena vlasti. Novi frajer na prvom mjestu Grada, Nikola Grgurić, zaklinje se u racionalnije postupanje s javnim novcem i preispitavanje opravdanosti velikih SDP-ovih projekata...

Nedosljedan obećanome, 2018. godine Grgurić reaktivira projekt, zadužuje Grad za 13 milijuna kuna kako bi dovršio Radnu, sada preimenovanu u Poduzetničku, zonu. Početkom 2018. godine je Ministarstvo Regionalnog razvoja i fondova gradu dodijelilo 600 000 kuna za vodovodne radove, ali prava slamka spasa pristigla je nedavno u obliku 8 milijuna kuna iz europskog fonda, koji će nedvojbeno teret kredita učiniti podnošljivijim.

Grad Rab je na Poziv za dostavu prijedloga, koji se provodio u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., prijavio projekt „Gradnja nove infrastrukture unutar poslovne zone Mišnjak“ te mu je, nakon pozitivnog pregleda i provjere, u 2019. godini dodijeljen iznos od 8.001.813,88 kn bespovratnih sredstava.

Nevjerojatno je da su dizali kredite nadajući se prolasku prijave nezavršenih natječaja fondova, ali eto... Ipak, prema riječima gradonačelnika na konferenciji, iznos od 8 milijuna kuna nije siguran, već će prihvatljivi troškovi možda biti manji nakon revizija. Bilo kako bilo, u vrijeme trenutnog gradonačelnika potrošeno je 14,5 milijuna kuna za dovršetak poslovne zone.

Ne samo da je HDZ nastavio SDP-ov projekt, već je u njega ulupao i više novca (with little to show for). Radni platoi ostali su neasfaltirani, namaju objekte i popratne komunalne mreže – prema zamisli gradske uprave takva bi ulaganja bila u domeni zainteresiranih investitora kojima je zona ponuđena na prodaju po cijeni od cca 300 kuna/m2 (manje od troška izgradnje po m2!).

Dogradonačelnik Denis Deželjin na konferenciji spominje cca 8 milijuna kuna kao ukupan iznos koji je utrošen u PZ Mišnjak do ponovnih radova na projektu u 2018. Međutim, podaci iz 2014. govore o 8,8 milijuna kuna izvedenih do travnje te godine, dok pak Državna revizija 2014. (koja vrši reviziju svih radnih zona u PGŽ) navodi kako je prema podacima prikupljenima od JLS Grada Raba ulaganje u radnu zonu od 2004. do 2013. (bez 2014. u kojoj je bilo dodatnih 1,8 mil kn) iznosilo ukupno 12.038.929,00 kn - gdje je Grad uložio 5.630.672,00 kn, Županija 1.393.075,00 kn, RH 5.015.182,00 kn.

I koliko je PZ Mišnjak guštala? Teško je reći – u najboljem scenariju 23,1 milijuna kuna, u najgorem 28,9 milijuna... Ali što je koji milijun naftom bogatoj samoupravi poput naše.

Da li će PZ Mišnjak biti trijumf vizionarstva moći ćemo prosuditi krajem godine, ako i kako se već zona bude razvijala i gradila. Svakako želim sreću tom perspektivnom projektu i drago mi je da naš novac ide na kanalizaciju, cestu, vodu i rasvjetu kamenjara, u nadi da ta zona omogući jednoga dana isto nama seljacima u selu.

 

PS: Na fotografijama je i područje kojim se vlastodršci ne diče (uz radnu zonu), ali o tome drugom prilikom.

Pročitano 1421 puta

000 32

Naš team

nlo with script

Kontaktirajte nas: lukagrguric@gmail.com (nositelj liste)

Članovi "Nezavisne liste Ostanak - Rab" su nestranački, nezavisni, slobodoumni i dobronamjerni građani otoka Raba koji žele idejama, znanjem i iskustvom pridonijeti napretku svoje životne sredine.

Otok Rab zapao je u probleme raznih podrijetla i ozbiljnih posljedica, stoga se nekolicina principijelnih ljudi udružila u zajedničku listu kao političku platformu kojom će pokušati svrgnuti lokalnu stranačko-rodjačko-klijentelističku mašineriju, a koja nas vodi u ekonomsku i ekološku propast.

Mi smo ljudi koji neće više stajati sa strane dok nam lokalni "šerifi", diletantski političari i samoproglašeni menadžeri remete svakodnevicu, upropaštavaju perspektivu, sabotiraju inicijative i poklanjaju vrijedna otočna bogatstva raznim interesnim lobijima.